Opis:
U Brodu, jednom od važnih strateških i prometnih mjesta koje je kontroliralo granični prijelaz prema Turskoj i povezivalo glavne trgovačke putove, Austrija u vremenu 1715.-1780. gradi veliku Carsku i kraljevsku slavonsku pograničnu tvrđavu Brod na rijeci Savi, koja zajedno s utvrđenim slavonskim baroknim gradovima Osijekom i Starom Gradiškom pripada velikom obrambenom sustavu na granici prema Turskom carstvu kojeg je u prvoj polovici 18. stoljeća koncipirao princ Eugen Savojski. Prisilnim rabotama gradili su je seljaci graničari, njih 634 dnevno i još davali 53 konjske zaprege na dan za prijevoz materijala. Tvrđava pravilnog zvjezdolikog oblika koji je diktirao ravničarski teren zidana je zemljanim nabojem, opekom, drvetom i djelomično kamenom a bila je predviđena za smještaj 4.000 vojnika, većinom pješaka i 150 topova.Prema jednoj procjeni izdržljivosti brodske tvrđave, u slučaju klasične opsade i potpuno ispunjenih kanala neprijatelju bi trebalo deset dana pripreme za napad i 46 dana za zauzimanje čitave tvrđave koja je zauzimala površinu od oko 33 ha.

Iako kao vojna utvrda na granici tvrđava gotovo nikad nije bila u prilici dokazati i potvrditi svoju borbenu moć, na prohujalo vrijeme svakodnevnog vojničkog života koji se u njoj odvijao podsjećaju brojni sačuvani fortifikacijski objekti. Tvrđava Brod građena je prema Vaubanovom sistemu. U osnovi je kvadratnog oblika, a sistem obrambenih jaraka daje joj zvjezdoliki tlocrt. Imala je tri obrambena pojasa: unutrašnji, vanjski i južni, a štitila su ju i dva pojasa grabišta, u koja se voda dovodila iz obližnjeg potoka.

Južna strana tvrđave posebno je ojačana utvrđenjem zvanim hornwerk čija je primarna zadaća bila topovima onemogućiti prijelaz Turaka preko Save i gdje je do kraja 18. stoljeća izgrađeno više objekata poput zgrade zapovjednikovog stana u kojoj je danas sjedište Osnovne glazbene škole Ivana Zajca; časničkog paviljona u kojem se danas smjestila zgrada gradske uprave; stana tvrđavskog kapelana, zapovjednikove kuhinje, kolarnice i štale.

Unutrašnji, središnji dio tvrđave, kvadratnog je oblika, a čine ga četiri bastiona povezana glavnim bedemima – kurtinama u čijoj su se unutrašnjosti nekad nalazili prostori za smještaj ljudi i municije i radionice neophodne za funkcioniranje tvrđave, a danas obnovljena tvrđavska kovačnica; apoteka; tradicijska kuhinja; zatvor i jedinstveni tzv. muzej tambura kojim upravlja Brodska udruga tamburaša.

Unutar središnjeg dijela tvrđave je kavalir – masivni, ciglom zidani jednokatni objekt u obliku potkove u čijem se jugozapadnom dijelu, na površini od 1.800,00 kvadratnih metara, smjestila jedinstvena Galerija Ružić, s prvim stalnim postavom suvremene hrvatske umjetnosti druge polovice 20. stoljeća.
Danas tvrđava Brod predstavlja jedinstven i monumentalan primjer vojne fortifikacijske arhitekture 18. stoljeća u Slavoniji, pripada gradu Slavonskom Brodu koji je odlučno krenuo u njezinu revitalizaciju.