Opis:
Franjevci su u Brodu bili prisutni i za vrijeme turske vladavine, kao i nakon oslobođenja od Turaka (1536.-1691.). Nakon što su nekoliko desetljeća bili u drvenoj zgradi, u kolovozu 1727. počeli su gradnju velike crkve Presvetog Trojstva od čvrstog materijala. Kako je taj kompleks zamišljen kao utvrda za sklonište pučanstva u slučaju ponovne provale Turaka koji su bili s desne strane obale Save, zidovi su bili debljine 2,70 metara. Prigodom postavljanja temeljnog kamena asistirao je otac baruna Franje Trenka, tadašnji zapovjednik tvrđave barun Ivan Trenk. U spomen na tu činjenicu i danas se nad oltarima svetog Križa i svetog Josipa nalaze baldahini nalik kapama Trenkovih pandura.

Svojom dužinom od 38 m, širinom od 13,5 m i visinom od 13 m, brodska franjevačka crkva predstavlja najveću crkvu u Slavoniji, dok je kvadrat - klaustar brodskog samostana "najreprezentativniji klaustar samostanske arhitekture hrvatskog sjevera i jedna od najmarkantnijih baroknih građevina na području Slavonije" (Horvat). Sakralno i kulturno blago brodskog franjevačkog samostana svjedoči da je kontinuitet vjere, kulture i uopće napredovanja Broda s okolicom i žitelja nerazdvojno vezan uz franjevce.

Knjižnica, arhiv, poznata kronika i glazbeni arhiv govore o visokoj kulturi te školstvu koje potječe iz samostana već koncem 17. st., a vrijedni sakralni predmeti i slike svjedoče o jakoj vjerskoj tradiciji koju su franjevci njegovali ilegalno i u tursko doba te do 1754. kao župnici i vjeroučitelji. Samostan je ukinut 1787. i to prvenstveno radi stambenog prostora za vojno povjerenstvo i njemačku školu. Franjevci se vraćaju u Brod 1806., napustivši samostan u Đakovu.